h1

← Natrag

Plovidbeni red trajekata

1) Sumartin - Makarska

2) Supetar - Split

3) Jelsa - Bol - Split

4) Vis - Hvar - Milna - Split

Vozni red autobusa

Vozni red (od 21.1.2022.) (Brač)

Sumartin-Bol i Bol-Zagreb, izletnički polasci (Linije 8 i 9)

Telefonski pretplatnici Općine Selca

Telefonski pretplatnici Općine Selca

Korisni linkovi:

Hrvatska Turistička Zajednica / Croatian National Tourist Board
Turistička Zajednica ŽupanijeSplitsko-Dalmatinske - Split&Dalmatia County Tourist Officehttp://www.welcome-to-croatia.com

HRVATSKE ŽELJEZNICE
Info tel: ++385 60 333 444
RAILWAY STATION SPLIT
+385 21 338 535
http://www.hznet.hr

HRVATSKI AUTOKLUB (HAK)
Avenija Dubrovnik 44
10010 Zagreb
Tel: +385 (1) 66 11 99
http://www.hak.hr

AUTOTRANS BRAČ D.O.O.
Porat 12
21400 Su petar
tel. +385 (21) 631 122
http://www.autotrans-brac.hr

AUTOBUSNI KOLODVOR SPLIT
Obala Kneza Domagoja 12
tel: (021) 338 483, 060 327 327
http://www.ak-split.hr

JADROLINIJA
Riva 16
HR 51000 Rijeka
http://www.jadrolinija.hr

SEM MARINA
Boktuljin put bb
HR 21000 Split
tel: +385 60 325 533 / +385 21 352 553
http://www.sem-marina.hr

CROATIA AIRLINES
+385 1 487 27 27
Reservations: 060 77 77 77
http://www.croatiaairlines.hr

AERODROM SPLIT
HR 21120 Split
Kaštelanska Cesta 96, p.p.2
tel. (021) 203 555, (021) 203 171
http://www.split-airport.hr

AERODROM BRAČ
Terminal b.b., HR 21400 Supetar
Tel. +385 21 559 711
http://www.airport-brac.hr

O turizmu u Općini Selca

Suvremeni turizam na otoku je započeo godine 1923. kad je u Supetru osnovana ''Zadruga za promet stranaca''. Organizirana turistička djelatnost u općini Selca započinje nešto kasnije: 1931 u Sumartinu je je osnovan '' Odbor za unapređenje i poljepšanje Sumartina'' na čelu s entuzijastičnim Franom Novakovićem koji je postao inicijator u tom poslu.

Turizam u Povljima kontinuirano egzistira od šezdesetih godina prošlog stoljeća, no prve ideje se pojavljuju relativno rano: prvi turisti bili su češki poduzetnici koji su između 1923. i 1928. godine radili na obnovi uljare ( Prva dalmatinska uljarska zadruga u Povljima, 1899.) Godine 1936. utemeljeno je Turističko društvo, radi uređenja mjesta i plaže ( predsjednik Ante Nardelli, a članstvo je brojilo dvadesetak obitelji ).

Nakon drugog svjetskog rata hotel Galeb u Povljima je jedini turističko ugostiteljski objekt ukoliko se ne računaju odmarališta. Privatni sektor je postepeno povećavao broj ležajeva, te mijenjao ponudu od soba prema apartmanima. Tek u 80-tim i naročito u 90-tim godinama došlo je do jačeg razvoja privatnog ugostiteljstva.

U periodu krize u 90-tim godinama došlo je do odliva i degradacije turističko-ugostiteljskih kadrova. Stoga danas postoji vakuum u kvalifikacijskoj strukturi upravo kod onih koji bi trebali biti kreatori i nosioci novih ideja i akcija.

Ono što je oplemenilo turizam na ovom dijelu otoka jest trend razvoja obiteljskih pansiona, restorana, izgradnja sve kvalitetnijih turističkih apartmana, te je sve više novih iznajmljivača koji žele dosegnuti kvalitetu s četiri zvjezdice. Danas se u naseljima Povlja, Selca-Puntinak i Sumartin raspolaže sa preko 1000 kreveta u privatnom smještaju.

Danas kad niti jedan hotel nije u funkciji ponuda je jednostavno presiromašna za visoki turizam, no mirne uvale, kristalno čisto more, udaljenost od prevelikih ljetnih gužvi a odlična povezanost sa svim dijelovima otoka te kopnom ( trajektana luka u Supetru udaljena je 40-ak km, a Sumartin je također povezan s kopnom, trajektnom linijom za Makarsku 5 puta dnevno u sezoni).

Ruralna cjelina Selački zaseoci - Nagorinac, Nakal, Osridtke, Podsmrčevik i Nadsela

Pet selačkih zaselaka smješteno je u unutrašnjosti otoka, sjeverozapadno od Selaca i danas su uglavnom napušteni jer su se njihovi žitelji nastanili u obližnjim naseljima - Novom Selu, Povljima, a najviše ih je, naravno, u Selcima kojima su oduvijek gravitirali.

Ti se zaselci razvijaju u 18. stoljeću, a nastanile su ih obitelji iz okolnih naselja, uglavnom Selaca. Tako se polovicom 20. stoljeća u zaselku Nagorinac spominje oko deset pastirskih porodica stare selačke obitelji Trutanić. U zaselku Nakal živjelo je oko osam pastirskih obitelji Eterović, porijeklom iz Pučišća iako su u Selcima 1762. zabilježeni kao Hektorovići. U zaselku Nadsela tri su pastirske obitelji Trutanića, a u naselju Osridtke desetak pastirskih kuća, također Trutanića ( razlikuju se po nadimcima). U Podsmrčeviku čiji su se stanovnici bavili vinogradarstvom i sječom šume, naročito u okolici brda Smrčevik (izvoz drva odvijao se u obližnjim uvalama Spilice i Hrvaska) zabilježeni su Bezmalinovići, porijeklom iz Novog Sela.

Za razliku od Rasotice koja je, po pitanju bogoslužja i obrazovanja oduvijek u potpunosti bila vezana uz Sumartin, na ovom je prostoru nekad postojala škola ( u zaselku Osridtke ), a vjerska se služba mogla vršiti u nekoj od obližnjih malih crkvica danas raspoređenih uz put koji povezuje ovih pet zaselaka.

Ova su naselja sačuvala tradicionalnu mrežu komunikacija, parcelaciju i izvorne vrijednosti ruralne tradicijske arhitekture. Izvorno su to bila sekundarna ruralna naselja, prostor na kojemu su Selčani podizali stočarske nastambe (tzv. pastirski stanovi) u kojima se živjelo samo dijelom godine i to od proljeća do jeseni. Stoga, najstarije dijelove zaselaka karakteriziraju tradicionalni ruralni sklopovi: prizemnice građene u suhozidu s dvostrešnim krovom od kamenih ploča, mala uska dvorišta koja su povezivala nekoliko takvih prizemnica; u jednoj se stanovalo, u drugoj se čuvala stoka. U sklopu takvih dvorišta uvijek je bila i krušna peć. Pojedinačne su parcele bili odijeljene niskim ogradnim zidovima također u suhozidu.

S vremenom su se zaselci razvili u primarna ruralna naselja u kojima se živjelo tijekom cijele godine što se vidi i u tipologiji stanovanja. Grade se veće kamene prizemnice i jednokatnice, najčešće samostojeće s dvostrešnim krovovima od kamenih ploča, ulazom na balaturu, otvorima koji su uokvireni kamenim pragovima. Prostor dvora ili vrta ograđen je niskim kamenim zidovima u suhozidu, uvijek je imao krušnu peć i manji gospodarski objekt s jednostrešnim kamenim krovištem koji je služio za čuvanje stoke jer stočarstvo je ostalo primarno zanimanje žitelja Selačkih zaselaka.

Kulturna dobra unutar ruralne cjeline Selački zaseoci

Zgrada škole u naselju Osridtke

Zgrada škole nalazi se na izdvojenom mjestu u naselju Osridtke. Jednostavna je kamena prizemnica s dvostrešnim krovom od utorenog crijepa i kamenom preslicom za školsko zvono. Svi otvori su uokvireni kamenim pragovima, a uz glavni ulaz je neka vrsta zatvorenog trijema s prozorima i drvenom stolarijom. Ispred škole je kruna bunara.

Kuća Trutanić u zaselku Nagorinac

Kamena prizemnica s tri uzdužne prozorske osi, u središnjoj je glavni ulaz. Nalazi se na samom ulazu u zaselak Nagorinac i jedna je od reprezentativnijih na prostoru Selačkih zaselaka. Pokrivena je dvostrešnim krovom od kamenih ploča. Iznad prozora su u kamenu isklesani reljefni motivi ribe i masline. Kuća je okružena vrtom i ogradnim kamenim zidom uz koji je krušna peć.

Kultivirani agrarni krajolik

Kultivirani agrarni krajolik na prostoru Općine Selca vrijedan je resurs ovoga područja. Vezan je uz naselja gdje se odvijao povijesni proces bonifikacije krša. Navedeni proces najčešće je vezan uz konjunkturu monokulture vinove loze i masline. Kultivirani agrarni krajolik je najčešće oblikovan kao suhozidom omeđene terase, a ponekad i kao način parcelizacije polja. Ovakav agrarni krajolik više je vezan uz primorski dio općine - južna, istočna i sjeverna strana ovoga istočnog dijela Brača gdje je povijesno dominiralo ratarstvo nad stočarstvom, dok je kopneni, unutrašnji dio prostora općine prema zapadu bio dominatno stočarsko područje uz ekstenzivno poljoprivredu ograničenih kultura. Nakon što su se prestali obrađivati, na mnogim je dijelovima gdje su nekad bile terase u suhozidu nikla borova šuma.Taj je krajolik neprocjenjiv prostor koji treba sačuvati kao takav i ne dopustiti njegovo megalomansko pretvaranje u građevna područja za turistička naselja i apartmane.