h1

← Natrag

Poljoprivreda je sve donedavno bila jedan od temelja egzistencije na području općine Selca. Od poljoprivrednih kultura za općinu Selca karakteristična je u prvom redu maslina.

Poljoprivreda i ribarstvo

Pored nje, tradicionalno su uzgajane i druge mediteranske kulture kao smokve, bajami, te rogač, trešnja, višnja maraska, vinogradarska jabuka) i vinova loza. Agrumi se javljaju također sporadično, u prvom redu u okućnicama. Povrtlarske kulture zastupljene su tek u vrtovima i površinama u neposrednoj blizini naselja. Može se ukupno reći da komercijalni uzgoj danas postoji jedino kod masline.

S bumom turizma u 70-tim i 80-tim godinama poljoprivreda je postupno zanemarivana. Početkom 90-tih, kada je došlo do drastičnog pada turizma, dogodila se značajna ali kratka renesansa poljoprivrede, s obnavljanjem postojećih i sadnjom novih nasada (prvenstveno maslina, pa čak i povrća). Nažalost, već s prvim naznakama oporavka turizma ponovo dolazi do pada interesa za poljoprivredu.

Osnovni nosilac poljoprivredne proizvodnje u općini danas je Poljoprivredna zadruga Selca.

Ribarstvo je na području Sumartina svakako bilo od davnina zastupljeno. Ipak, njeno je značenje uglavnom bilo za osobnu upotrebu ali i značajan plasman na tržište što se održalo i danas. Za tržište se lovila prvenstveno plava riba.

Industrija i zanatstvo

Industrijska proizvodnja na području općine Selca od uvijek je bila industrija kamena. U ovoj gospodarskoj grani, vrsni majstori s ovog područja poznati su u cijelom svijetu a također i kamen iz lokalnih kamenoloma. Osim vađenja kamena i njegove obrade, povijesno gledano, osim proizvodnje maslinovog ulja i znatno manje vina, u selačkoj općini nije bilo značajnijih industrijskih aktivnosti U Sumartinu je zastupljena i mala brodogradnja i remont brodova.

Turizam i ugostiteljstvo

Počeci organizirane turističke djelatnosti sežu u općini Selca u vrijeme nakon I svjetskog rata. Nakon drugog svjetskog rata hotel Galeb u Povljima je jedini turističko ugostiteljski objekt ukoliko se ne računaju odmarališta. Privatni sektor postepeno je povećavao broj ležajeva, te mijenjao ponudu od soba prema apartmanima. Sve do kraja 80-tih gotovo da i nije postojala ponuda tipa pansiona i malih (obiteljskih) hotela. Također, tek u 80-tim i naročito 90-tim godinama došlo je do jačeg razvoja privatnog ugostiteljstva.

Struktura gostiju se znatno promijenila u drugoj polovici 90-tih u odnosu na kraj 80-tih. Uz spomenuti pad udjela stranih gostiju, došlo je i do drastičnog pada udjela gostiju iz Njemačke (koji su ranije bili dominantni) i Velike Britanije. Zadnjih godina glavnina gostiju su pripadnici mirovne misije Ujedinjenih naroda koji su stacionirani u Bosni i Hercegovini –SFOR, koji se u Povljima odmaraju tijekom cijele godine.

U periodu krize u 90-tim godinama došlo je do odliva i degradacije turističko-ugostiteljskih kadrova. Stoga danas u Povljima u cjelini postoji 'rupa' u kvalifikacijskoj strukturi upravo u najvišim stupnjevima kvalificiranosti (a koji bi trebali biti kreatori i nosioci novih ideja i akcija).

Pozitivnim se može ocijeniti trend razvoja diverzificiranih kapaciteta smještaja u Povljima, Sumartinu i na Puntinku – obiteljskih pansiona, restorana, izgradnja kvalitetnih turističkih apartmana. Također, evidentno je podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta u privatnim kućama, gdje se mogu identificirati dosta brojni kandidati za prelazak u kategoriju poslovnih subjekata (tj. vezivanja egzistencije primarno uz pružanje turističko-ugostiteljskih usluga u vlastitim objektima). Ipak, ponuda je jednostavno još uvijek presiromašna za visoki turizam.

Neprivredne djelatnosti

Školstvo

Školstvo ima u selačkoj općini prilično dugu tradiciju i kontinuitet. Na žalost jedina matična osnovna škola u ovom prostoru istočnog dijela Brača nalazi se u općinskom središtu Selcima, dok ostala naselja više nemaju ni područne škole. Izuzetak je Sumartin koji ima osnovnu školu do četvrtog razreda. Zgrada osnovne škole ima zadovoljavajući standard. Zgrada je relativno prostrana i moderna pa pruža solidne uvjete za potrebe suvremenog obrazovnog procesa. Dječji vrtić u Selcima djeluje u adaptiranoj zgradi i prostorima koji samo dijelom zadovoljavaju potrebe ovog oblika brige o djeci.

Zdravstvo i socijalna skrb

Jedan od pokazatelja razvoja urbanog življenja je i postojanje odnosno razvijenost javne zdravstvene zaštite. U tom pogledu Selca imaju dugu tradiciju. S obzirom na broj stalnih stanovnika to je relativno zadovoljavajuće na nivou primarne zdravstvene zaštite. U općinskom središtu Selcima postoji zdravstvena stanica opće medicine, zubna zaštita i ljekarna. U Sumartinu i Povljima postoje ambulanta opće medicine.

Treba međutim imati u vidu relativno veliku udaljenost mjesta u općini Selca od većih centara u kojima se može dobiti širi spektar zdravstvenih usluga (Supetar i Split), što stavlja jači naglasak na potrebe osiguranja kvalitetne zdravstvene zaštite na lokalnom nivou. S druge strane turistička djelatnost ne samo da donosi multipliciranje broja osoba kojima treba osigurati primarnu zdravstveno zaštitu, nego i donosi širi spektar područja na kojima treba pružiti zdravstvenu zaštitu (kako u smislu lokacija na kojima treba osigurati medicinske usluge, tako i u pogledu dijapazona problema koji se javljaju), a na koncu kvalitetan turizam zahtijeva i visoku razinu kvalitete zdravstvenih usluga.

Iako su u sadašnjem momentu kapaciteti zdravstvene zaštite prostorno zadovoljavajuće riješeni, treba računati da će se zahtjevi budućeg razvoja (naročito povezano s razvojem turizma, pa i zdravstvenog turizma) odraziti i na nove zahtjeve za organizaciju i lokaciju usluga zdravstvene zaštite.

Iako je stanovništvo općine relativno mlado u usporedbi s mnogim drugim otočkim sredinama, pitanje skrbi za starije stanovništvo značajan je problem. Imajući u vidu demografsku situaciju, može se očekivati širenje potreba u području brige o starijim osobama, ne samo u smislu smještaja, nego i uvođenjem novih oblika djelovanja (pomoć u kući, patronažna služba ...). U Selcima postoji Dom za starije i nemoćne osobe – Dom sestara milosrdnica.