h1

← Natrag

Ruralna cjelina Selački zaseoci - Nagorinac, Nakal, Osridtke, Podsmrčevik i Nadsela Pet selačkih zaselaka smješteno je u unutrašnjosti otoka, sjeverozapadno od Selaca i danas su uglavnom napušteni jer su se njihovi žitelji nastanili u obližnjim naseljima - Novom Selu, Povljima, a najviše ih je, naravno, u Selcima kojima su oduvijek gravitirali.

Ti se zaselci razvijaju u 18. stoljeću, a nastanile su ih obitelji iz okolnih naselja, uglavnom Selaca. Tako se polovicom 20. stoljeća u zaselku Nagorinac spominje oko deset pastirskih porodica stare selačke obitelji Trutanić. U zaselku Nakal živjelo je oko osam pastirskih obitelji Eterović, porijeklom iz Pučišća iako su u Selcima 1762. zabilježeni kao Hektorovići. U zaselku Nadsela tri su pastirske obitelji Trutanića, a u naselju Osridtke desetak pastirskih kuća, također Trutanića ( razlikuju se po nadimcima). U Podsmrčeviku čiji su se stanovnici bavili vinogradarstvom i sječom šume, naročito u okolici brda Smrčevik (izvoz drva odvijao se u obližnjim uvalama Spilice i Hrvaska) zabilježeni su Bezmalinovići, porijeklom iz Novog Sela.

Za razliku od Rasotice koja je, po pitanju bogoslužja i obrazovanja oduvijek u potpunosti bila vezana uz Sumartin, na ovom je prostoru nekad postojala škola ( u zaselku Osridtke ), a vjerska se služba mogla vršiti u nekoj od obližnjih malih crkvica danas raspoređenih uz put koji povezuje ovih pet zaselaka. Ova su naselja sačuvala tradicionalnu mrežu komunikacija, parcelaciju i izvorne vrijednosti ruralne tradicijske arhitekture. Izvorno su to bila sekundarna ruralna naselja, prostor na kojemu su Selčani podizali stočarske nastambe (tzv. pastirski stanovi) u kojima se živjelo samo dijelom godine i to od proljeća do jeseni. Stoga, najstarije dijelove zaselaka karakteriziraju tradicionalni ruralni sklopovi: prizemnice građene u suhozidu s dvostrešnim krovom od kamenih ploča, mala uska dvorišta koja su povezivala nekoliko takvih prizemnica; u jednoj se stanovalo, u drugoj se čuvala stoka. U sklopu takvih dvorišta uvijek je bila i krušna peć.

Pojedinačne su parcele bili odijeljene niskim ogradnim zidovima također u suhozidu. S vremenom su se zaselci razvili u primarna ruralna naselja u kojima se živjelo tijekom cijele godine što se vidi i u tipologiji stanovanja. Grade se veće kamene prizemnice i jednokatnice, najčešće samostojeće s dvostrešnim krovovima od kamenih ploča, ulazom na balaturu, otvorima koji su uokvireni kamenim pragovima. Prostor dvora ili vrta ograđen je niskim kamenim zidovima u suhozidu, uvijek je imao krušnu peć i manji gospodarski objekt s jednostrešnim kamenim krovištem koji je služio za čuvanje stoke jer stočarstvo je ostalo primarno zanimanje žitelja Selačkih zaselaka.