Rimska villa rustica na lokalitetu Bunje Novo Selo

30
12 '16

Rimska villa rustica na lokalitetu Bunje Novo Selo

Na Bunjama se nalazio gospodarski kompleks odnosno rimska rustična vila koja je bila jedna od najvećih te najbogatijih na otoku Braču.

Lokalitet Bunje nalazi se na istočnom dijelu otoka Brača, na rubu vrlo plodnog polja Vejak, podno Gračišća na kojemu se nalazi prapovijesna gradina. Smještaj lokaliteta na ovakvom mjestu je karakterističan za rimske rustične vile koje često koriste rub plodnog polja. U slučaju Bunja, Gračišće je pružalo i zaštitu od bure pa se vila nalazila na idealnom osunčanom i zaštićenom mjestu u blizini plodne zemlje. Nedaleko se nalaze uvala Vošćica i Rasotica, zaštićene od vjetra koje su mogle poslužiti kao zaklon i pristanište za brodove, ali i komuniciranje vile s drugim odredištima i trgovačkim središtima.

Na Bunjama se nalazio gospodarski kompleks odnosno rimska rustična vila koja je bila jedna od najvećih te najbogatijih na otoku Braču.

2012. g. Institut za arheologiju proveo je preliminarno snimanje lokaliteta i rekognosciranje, a arheološka iskopavanja su započela 2015. g. u suradnji s CNRS Centre Camille Jullian (Aix-en-Provence) i Université Paris-Est Marne-la Vallée (Paris) uz logističku i financijsku podršku općine Selca i École française de Rome. Od 2016. g. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske se pridružilo financiranju projekta.

Kako je gusto raslinje prekrilo veći dio lokaliteta, prvo se pristupilo čišćenju, jer je za nastavak iskopavanja bilo važno dobiti što važniji uvid u lokalitet. Na lokalitetu se nalaze dvije velike cisterne. Istočna cisterna je bila bolje očuvana te je očišćena od raslinja i urušenja ispod kojeg je otkriven djelomično očuvani pod od bijelog mozaika.

Sondiranje oko torkulara je dalo naslutiti kako se on tu nalazio i u antici odnosno kako je na tom dijelu vile bio gospodarski dio (pars rustica). Istraživanje 2016. je to potvrdilo kao i pretpostavku da se zapadno od njega nalazio stambeni dio (pars urbana). Uz torkular su otkriveni bazen za pročišćavanje ulja, prostorija u kojoj se nalazio torkular te druge prostorije, za sada nejasne namjene. Nalazom bazena i prostorije za torkular potvrđeno je kako je jedan od gospodarskih aspekata ove vile bilo maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja. Kako bi rimska vila mogla opstati, preporučalo se proizvesti sve ono osnovno što je potrebno uz određen višak, predviđen za trgovanje. Buduća će istraživanja, nadamo se, pokazati što se još proizvodilo i izrađivalo na vili.

Veća količina nepropusne žbuke na zapadnom dijelu lokaliteta je upućivala na mogućnost postojanja termi kao i nalazi okruglih opeka za stupiće hipokausta, tubuli te ulomci mramornih pločica za oblaganje bazena. Iskopavanjem su otkrivene manje privatne terme kojima se koristio gospodar vile, a same terme su imale dvije faze. Otkrivena arhitektura upućuje na nekoliko pregradnji. Osim samih termi, funkcija pronađenih prostorija za sada nije u potpunosti poznata. Buduća istraživanja, kao i analiza nalaza će pomoći u definiranju tih prostorija.

Gospodarski i stambeni dio vile činili su jedinstveni prostor, definiran s južne strane velikim zidom. Središnji dio kao i detalji pojedinih cjelina vile će se razjasniti u budućim arheološkim kampanjama.

Tijekom dosadašnjih iskopavanja pronađen je vrlo raznolik arheološki materijal. Najveći dio čine ulomci različitih keramičkih posuda: amfora (za ulje, vino i riblje umake), lonaca, vrčeva, čaša, dolija (spremnika za ulje), građevinske keramike (tegule i imbreksi, tubuli, pilae, ulomci opeka za podni mozaik opus spicatum), stakla (ulomci prozorskog stakla, narukvice, čaše, vrčevi), metala (okovi, novac, klinovi, čavli), kamena (mramorne pločice za oblaganje bazena, tesserae za opus tesselatum i opus sectile), zidne žbuke oslikane uglavnom crvenim slikanjem. Osim tih predmeta pronađena je veća količina životinjskih kostiju, školjaka i puževa koja je također upućena na analizu, a koja će nam dati uvid u prehrambene navike stanara vile.

Znanstvena analiza svih arheoloških predmeta je također u tijeku, a preliminarni pregled nam govori o predmetima koji su na Bunje došli iz različitih dijelova rimskog Carstva i datiraju lokalitet od 1. st. po. Kr. pa do kraja 5. st. po. Kr.

Cilj arheološkog istraživanja je saznati što više o rimskoj vili na lokalitetu Bunje i načinu života njegovih stanara, promjenama koje su se događale tijekom nekoliko stoljeća kada su na njemu boravili Rimljani. Analizom nalaza i uzoraka možemo saznati mnogo detalja o trgovini, gospodarstvu, prehrambenim i svakodnevnim navikama i potrebama te izgledu vile.

Svi dobiveni podaci će se nakon dugotrajnih analiza predstaviti široj i znanstvenoj javnosti te omogućiti vrednovanje ovog važnog arheološkog lokaliteta.