h1

Dosadašnji oliveati, Vlasta Vrandečić-Lebarić i Branimir Bošnjak, zajedno s dr. Dragom Štambukom, izabrali su novog oliveata – Ernesta Fišera, kojega je utemeljitelj ovjenčao maslinovim vijencem.

Večeras je u Selcima na otoku Braču održana 24. Croatia rediviva, svehrvatska pjesničko-jezična smotra koja se temelji na trojedinstvu hrvatskog jezika zasnovanog na zlatnoj formuli ČA-KAJ-ŠTO.

Svečana večer započela je otkrivanjem ploče prošlogodišnjem laureatu Branimiru Bošnjaku, na kojoj je osvanuo odabrani stih: „Sve je oko nas već je moralo dobiti dušu."

Utemeljitelj manifestacije, veleposlanik dr. Drago Štambuk, održao je pozdravni govor u kojem je prisjetio na postanak oživjele Hrvatske, te na bogatu raznovrsnost njenog jezika.

Na selačkoj pjaci podsjetio je prisutne na velikane hrvatskog jezika koji su prenosili njegovu poruku kroz izuzetno teške trenutke za Hrvatsku; pozvao je na duhovno jačanje naroda, temelj koji je i održao tri grane hrvatskoga jezika do danas.

Na ovogodišnjoj manifestaciji nastupilo je dvadesetak pjesnika, od čakavskih poput Zvonimira Sutlovića i Vlaste Vrandečić-Lebarić preko štokavskih, poput Ivane Šojat, Marka Gregura i Nevenke Nekić do kajkavskih, kao što su Božica Brkan, Vera Grgac i Ernest Fišer.

Uz brojne bračke pjesnike - Katarinu Jakšić, Sanju Mošić, Vesnu Trutanić i Silviju Buvinić, nastupili su i pjesnici koji žive izvan domovine poput Antona Kikaša iz Kanade i Tomislava Žigmanova iz Vojvodine.

Dosadašnji oliveati, Vlasta Vrandečić-Lebarić i Branimir Bošnjak, zajedno s utemeljiteljem Dragom Štambukom, izabrali su novog oliveata - Ernesta Fišera, kojega je utemeljitelj ovjenčao maslinovim vijencem.

Ovjenčani oliveat održao je govor zahvale, te ponovno naglasio važnost zlatne formule hrvatskog jezika. Ernest Fišer varaždinski je pjesnik i esejist, trenutni urednik lista Kolo.

U sklopu manifestacije predstavljena je nova knjiga iz biblioteke Selački korijeni, pod nazivom 100 godina Tolstoja u Selcima. Djelo je nastalo povodom stogodišnjice Tolstojeva spomenika u Selcima,  autora Neve Ursić i Ive Vukovića. Djelo, između ostaloga, odgovara na pitanje zašto su baš Selca bila prva u svijetu koja su podigla spomenik velikom svjetskom književniku i mudracu.

Selca tako kroz pjesnički vatromet nastavljaju svoju dugogodišnju tradiciju obilježavanja hrvatskoga jezičnoga zajedništva kroz sve njegove dionice - čakavsku, kajkavsku i štokavsku, s naglaskom na njihove integrirajuće potencijale.

Izvor: Slobodna dalmacija