h1

Uoči proslave postavljanja stopa sv. Martina u Sumartinu donosimo kratki povijesni pregled nastanka same župe

Samostan sv. Martina biskupa

Franjevački samostan

21426 SUMARTIN

Tel.: 021/648-100

Gvardijan i župnik: Fra Duško Džimbeg

Franjevci su za Kandijskog rata, 1646. godine, došli iz Makarske s grupom izbjeglica i smjestili se na Vrh Brača uz crkvicu sv. Martina. Kad se naselje povećalo, franjevci su odlučili ostati, počeli su dobivati zemlje, graditi kućice, a i pomišljali su osnivanje samostana na otoku Braču. Odlukom kapitula u Sinju 1738. godine redovnička kuća proglašena je samostanom. Kada je zgrada bila malena i neugledna, počela se 1747.godine graditi nova. Završena je oko 1760. godine.

U prizemlju je 1932. godine uređena dvorana, obnovljena 1978. godine. Godine 1981. završena je potpuna obnova samostana, po nacrtima arhitekta Ante Lijića. Oko samostana je prostran vrt. Franjevci su, piše u ljetopisu," sikući šumu našli zidne kapelice sv. Martina, koju su osposobili za službu Božju. Više je puta dotjerivana i popravljana. Godine 1911. počela se graditi u neoromaničkom stilu nova, kamena, prema nacrtu arhitekta Pressela. Završena je 1913. godine. Uz crkvu je zvonik. Iznad Sumartina je crkvica sv. Nikole, jedna od ljepših predromaničkih, starohrvatskih crkvica na otoku Braču. U samom mjestu je kapela sv. Spiridiona iz polovice 19. stoljeća.

Na groblju je kapela sv. Roka. Samostan je u Sumartinu bio kuća molitve i pokore u kojem su u 18. stoljeću živjeli redovnici posvećeni strogom redovničkom životu (ritir). U novije vrijeme stvorena je u samostanu zbirka vrijednih knjiga, materijal zanimljiv za razvoj Sumartina i pojedinih Sumartinjana, umjetničke slike i predmeti. Samostanski arhiv je sređen 1930.god., a novija građa 1969. godine. Samostan je pod državnom zaštitom.

Župa sv. Martina biskupa

Sumartin pripada općini Selcima u Splitsko-Dalmatinskoj županiji. Smješten je u jednoj od uvala jugoistočne strane otoka Brača. Mjesto su sredinom 17. stoljeća osnovali prebjezi pred Turcima, koji su stigli iz Makarskog primorja, tako da i danas u mjestu prevladava štokavski govor, a ne čakavica koja je raširena po cijelom otoku.

Franjevci su odmah nakon dolaska na Sumartin vršili duhovnu pastvu među narodom, premda je taj kraj pripadao župi Gornji Humac. Na uporno traženje Sumartinjana, župa se osamostalila 1714. godine. Župne matice sačuvale su se od 1665. godine i čuvaju se u samostanskom arhivu. Župa pripada Bračkom dekanatu Hrvatske biskupije, a župnik je fra Dušan Džimbeg.

Foto: Ivan Marijančević