h1

U Verbumovoj Knjižari sv. Frane, 26. listopada 2010. gostovao je Siniša Vuković, selački pjesnik, skladatelj, dirigent, kritičar i publicist.

U Verbumovoj Knjižari sv. Frane 26. listopada 2010. održan je "Susret s autorom", a gost je bio Siniša Vuković pjesnik, skladatelj, dirigent, kritičar i publicist. Javnosti je ponajprije poznat po svojim glazbenim angažmanima budući da je vodio više klapa i zborova s kojima je osvajao i zapažene nagrade. Poznat je, također, po glazbenim i književnim kritikama objavljivanim osim u novinama i u knjigama "Uzimanje mjere" (2003.), "Kušnja pamćenja" (2006.) te "Triptih za Verdija", ali i po novinarskim prinosima na području kulture - razgovorima s brojnim uglednim domaćim i svjetskim umjetnicima, feljtonima itd. Svakako je zanimljivo kako je objavio desetak knjiga, različitih žanrova, a i uredio je više knjiga. Njegova prva knjiga ujedno je i najmonumentalnije njegovo djelo "Ričnik selaškega govora" (2001.) s više od 10 500 natuknica. Objavio ju je sa svega 27 godina, a usporedo s ostalim radom još uvijek bilježi riječi za njeno drugo izdanje. U isto vrijeme objavio je i prvu zbirku poezije "Diladur", a do danas mu je objavljeno 5 zbirki poezije. Riječ je o poeziji u kojoj na osobit način nastoji očuvati "čakavsku rič". Jedan dio njegova rada zasigurno je posvećen istraživanju dijalektološkog bogatstva.

U medijima je prisutan svojim kulturnim prilozima, glazbenim i književnim kritikama te feljtonima. Nedavno je u Slobodnoj Dalmaciji u nastavcima objavljivano njegovo "Dalmatinsko evanđelje". Reći će kako osobitost naziva proizlazi od one "radosne vijesti". To je bila radosna vijest o Dalmaciji.

Za Sinišu Vukovića svakako se može reći kako je vrsni poznavatelj opere. Upoznao je velika europska kulturna, kazališta središta u kojima je pratio opernu scenu i pisao kritike na poziv upravo kazališta u kojima su se opere izvodile. Zahvaljujući tom bogatom iskustvu mogao je dati veliki doprinos hrvatskoj opernoj sceni, osobito splitskog HNK za koju će reći kako je u posljednjih nekoliko godina najbolja operna scena u Hrvatskoj po svojim vrhunskim izvedbama. Zahvaljujući interesu i iskustvu na ovom polju u pripremi mu je i knjiga "Kvintakord Splitskog ljeta" u povodu pola stoljeća Splitskog ljeta.

Vuković je surađivao i na izdanju nekoliko nosača zvuka među kojima je najpoznatiji trostruki nosač zvuka "Ispovid´te se" (2008.) na kojem je sabrao cjelokupno glagoljaško pjevanje mjesta zahvaljujući revitaliziranju župskog mješovitog pjevačkog zbora Krista Kralja u Selcima (1996.).

Kad se uzme u obzir njegov interes za svekoliku umjetnost - glazbu, poeziju, prozu, kritiku, dijalektologiju, očuvanje baštine, novinarstvo, skladanje postavlja se pitanje otkud izvire taj interes. Vuković će reći kako je to nutarnji poriv i poziv kojem se teško oduprijeti, a čije ostvarenje ne bi bilo moguće bez "nadahnuća odozgo".
Uz osobitu privrženost Selcima koja će često biti tematikom njegovih radova, čakavštini, Dalmaciji sa svim svojim bogatstvima, Vukovićeva djela odišu i religioznim nadahnućem. Reći će kako mu je želja za života sabrati svoj nutarnji vjerski put i shvaćanje kršćanstva u knjizi. Za sebe kaže kako nije najbolji kršćanin, ali da bi lakše podnio da je "loš kršćanin", nego da nije kršćanin uopće. Veliku snagu za sav radi crpi upravo iz toga, osobito iz dobrih primjera tolikih revnih svjedoka, a osobito samozatajnih časnih sestara koje vrše tolika djela milosrđa, požrtvovnosti, pomoći potrebitima, a sve u skrovitosti. Zaključit će kako bismo na njihovim primjerima trebali učiti i nadahnjivati se za vlastito svjedočenje. (kta/j.h.)