Dan je to kada se svake godine u Vukovaru ujedini cijela Hrvatska. Neka se nikada ne zaboravi !
U dvorištu vukovarske Opće bolnice jutros je komemorativnim okupljanjem i prigodnim programom započelo obilježavanje 16. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu - "Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine", koji je Hrvatski sabor ustanovio kako bi se na dostojanstven način odala počast žrtvama Vukovara i stradanju toga grada u srpskoj agresiji 1991. godine.
Ovogodišnje geslo programa "U Vukovar za istinu i pravdu" je "Dani sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine". Komemorativnom okupljanju bili su nazočni predsjednik Republike Stjepan Mesić, Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri u Vladi, saborski zastupnici te čelnici i predstavnici brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga, kao i političkih stranaka. U koloni su, osim, naravno, samih stanovnika Vukovara, u tišini hodali i brojni hodočasnici pristigli iz svih krajeva Hrvatske i drugih zemalja.
U Koloni sjećanja sudionici su se potom uputili gradskim ulicama prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće za poginule i stradale hrvatske branitelje i civile u srpskoj agresiji na Vukovar.
Misu za poginule i nestale u Domovinskom ratu u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvodit će predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić.
Sjećanje na 1624 stradalih
Prema podacima vukovarske Opće bolnice tijekom agresije na Vukovar stradale su 1624 osobe, od kojih je do sloma obrane grada stradalo njih 905, a među njima i 12 djece. Bolnica ima podatke o ranjavanju 1219 osoba među kojima je bilo i 30 djece.
25. kolovoz 1991. pamte svi Vukovarci. Tog su dana pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi krenuli u opći tenkovsko-pješački napad, a bitka za Vukovar završila je 18. studenoga. Obrana grada je slomljena. Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a koji su tijekom obrane graacijske logore odveli 7 000 zarobljenih hrvatskih branitelja, među kojima je bilo i civila. Iz grada je prognano 22 000 Hrvata i stanovnika neke druge nesrpske nacionalnosti.
Sudbina 487 hrvatskih branitelja još nije poznata.
Izvor: www.javno.com