Kontaktirajte nas:
021/622-663

Radno vrijeme Općine:
08 do 15 h (pon-pet)

Danas je: 

Klima i podneblje

Klima i podneblje

Brač je smješten na jednom od najsunčanijih dijelova Jadranskog mora i godišnje je osunčan 2700 sati. Prosječna zimska temperatura iznosi 8.6 stupnja a ljetna 23.8. sezona kupanja traje od svibnja do konca listopada. Temperatura mora u kolovozu je između 21 i 25 stupnja, u veljači 11 do 14.

Klima je u naseljima općine Selca tipično mediteranska, s blagim zimama i vrućim ljetima. Zanimljivo je istaknuti da su temperaturni vrhunci ublaženi u odnosu na sjevernu stranu otoka Brača (npr. Sutivan) kako ljeti, tako i zimi. Zimi su hladni dani (kada temperatura padne ispod 0 oC) vrlo rijetki, a ljeti su vrući dani (s temperaturama preko 30 oC) znatno rjeđi nego npr. u Sutivanu.

More je u području Selaca čisto i velike prozirnosti. Temperatura mora zimi se spušta do 12 – 12,5oC, dok u najtoplijem dijelu godine (u kolovozu) dostiže 24 – 24,5o C. Zbog otvorenosti kanala i značajnih dubina, najviše temperature mora rijetko prelaze 24o C. Salinitet mora općenito je (kao i na čitavoj našoj obali Jadrana) visok i kreće se između 37 i 38 %. Morske struje u kanalima su dosta brze – oko 0,15 m/s.

Temperatura po mjesecima:

Zrak, prosječna temperatura zraka: 16,6 C

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

9.1

8.8

11.4

14.1

18.8

23.0

25.8

25.9

21.8

18.1

13.3

9.9

More, prosječna temperatura mora: 17,85 C

I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

13.5

12.4

12.8

14.3

17.3

20.9

22.9

23.5

22.5

20.6

18.1

15.4

Padaline su, kao i svugdje na našoj obali, nejednako raspoređene tokom godine – s najviše padalina u kasnu jesen i zimi, te izrazitim nedostatkom padalina u ljetnom periodu. Kombinirano s visokim temperaturama, ljetne suše su redovna pojava. Broj vedrih dana najviši je, naravno, u ljetnom periodu, a oblačnih u zimskom. U cjelini, vedri dani kroz godinu su znatno češći nego oblačni.

U ruži vjetrova prevladavaju, praktički u svim sezonama, jugoistočni (jugo), sjeveroistočni (bura) i sjeverozapadni vjetar (tramontana), a ljeti im se pridružuje i zapadnjak (maestral) koji redovno puše u popodnevnim satima. Treba istaknuti da u Povljima, na Punti, bura ne samo da je prilično česta u svim sezonama, nego zna biti i izuzetno jaka tako da vegetacija ne može rasti u vis bez pomoći zida koji je štiti od bure. Borovi na tom području su polegli po tlu i ne mogu se zbog jačine bure uspraviti.

Vjetrovi koji najčešće pušu jesu sjeveroistočnjak (bura) i jugoistočnjak (jugo). Ljeti puše još i osvježavajući jugozapadnjak (maestral ) i to obično sredinom dana od mora ka kopnu. Jako je ugodno kad pušu još i burin ( lagana bura) ili levanat. Navečer još može zapuhati i s kopna k moru. U svakom slučaju dobro je znati da ovdje vjetrovi mogu biti  vrlo jaki i ljeti te valjda biti oprezan ukoliko se ide jedriti ili krstariti. Tramuntana puše sa sjeverozapada i to u predvečerje nakon maestrala. Jako jugo ili široko ponekad puše ovdje i podiže visoke valove, no najopasnija je nevera ( pulenat ), iznenadni nalet vjetra sa zapada, kada je vrlo bitno naći zaklon ili mirnu luku koja nije otvorena ka zapadu ili valja imati jaka i sigurna sidra.

Zrak je ovdje čist i klima umjerena. More u priobalju je izuzetne kvalitete i kristalno prozirno. Mnogo je mjesta pogodnih za plivanje i sunčanje i bavljenje morskim športovima.

Tlo

Općina Selca smjestila se u istočnom dijelu otoka Brača. Kako su južni dijelovi obale naših otoka općenito strmije od sjevernih, to posebno dolazi do izražaja i na području južnog dijela općine Selca. U ovom području javlja se zona u kojoj je građa tla od vapnenaca i vapnenačkih dolomita.

Cijela obala južne strane Brača zapravo je prilično slabo razvedena. Malo je mjesta zaklonjenih od vjetra i valova i pogodnih za sidrenje. Prema zapadu od Puntinka nižu se plitke uvale, osim duboke uvale Studena, koje su slabo zaklonjene i u kojima se u dnu nalaze male šljunčane plaže, dok su između njih obale strme, kamenite i nepristupačne. Kao što kopneni dio strmo pada, tako se nastavlja i u moru, koje već vrlo blizu obale dosiže značajne dubine. Nakon uvale u kojoj je Sumartin s lukom, prema sjeveru i istoku se nižu manje slabo zaštićene uvale a istiću se uvale Rasotica, Voščica, Tičja luka i posebno Povaljske luke.

Flora i fauna

Prirodna flora (biljni pokrov) na području koje obuhvaća općina Selca općenito je mediteranska, ali se njen sastav mijenja uglavnom s porastom nadmorske visine. Uz more, do 200 – 250 m nadmorske visine područje je tipične mediteranske makije kao mješavine različitih grmolikih zimzelenih biljaka. U pojedinim zonama nalaze se u ovoj visinskoj zoni šumarci alepskog bora, koji je u počecima uveden ljudskom akcijom, ali se danas agresivno širi na zapuštenim poljoprivrednim površinama. Više zone (iznad 200 pa do preko 400 m nadmorske visine) zauzimaju mediteranske šume u kojima dominira česmina. Pored ovih tipičnih zona, kao poseban habitat mogu se uzeti zapuštena i degradirana poljoprivredna zemljišta. U svim ovim zonama i biljnim zajednicama postoji veliko bogatstvo biljnih vrsta tipičnih za naše otoke, uključujući i velik broj aromatičnih i ljekovitih biljaka. Međutim, mali broj tih vrsta ima veću komercijalnu vrijednost. Također, treba ukazati da su na većini terena koji obuhvaća općina Selca biljne zajednice, odnosno jedinke u njima, prilično slabe – prvo zbog strmine terena, plitkoće i kamenitosti tla, a onda i zbog dodatne degradacije koja je kroz povijest nastajala pretjeranom ljudskom eksploatacijom (sječom, krčenjem, ispašom), a u novije vrijeme naročito požarima.

Fauna (životinjski svijet) na području općine Selca relativno je siromašan zbog konfiguracije terena i prilično siromašne biljne podloge, ali i djelovanja čovjeka.  Po brojnosti vrsta najviše su zastupljeni beskičmenjaci, i to prvenstveno veliki broj raznih vrsta kukaca, pa zatim pauci, stonoge, puževi i druge vrste beskičmenjaka.
Od vodozemaca prisutno je nekoliko vrsta žaba, a od gmizavaca nekoliko vrsta guštera (od kojih su najčešći obična gušterica, macaklin i zelembać) i zmija (najčešće bjelouška i pepeljasti poskok).

Od sisavaca na području općine Selca danas žive samo mali sisavci, prvenstveno iz porodice glodavaca (zec, puh, jež, nekoliko vrsta miševa, štakora, šišmiša i rovčica). U najnovije vrijeme dolazi do naseljavanja divljih svinja koje su s kopna prešle na istočnu stranu otoka Brača. Od grabljivica prisutna je praktički samo kuna.

Ptičji je svijet po broju vrsta najbrojniji među kralješnjacima. Prema nekim istraživačima, na Braču povremeno ili stalno boravi čak 134 vrste ptica, a od toga se na Braču gnijezdi čak 47 vrsta. Većina tih vrsta prisutna je i na području općine Selca. Naročito su tereni s blažom klimom, osunčani i zaklonjeni, pogodni za ptice koje u naše krajeve dolaze u preletu prilikom seljenja ili na zimovanje.

U faunu bi se svakako trebalo ubrojiti i brojne životinjske vrste koje žive u moru. To su naravno standardne vrste riba, rakova, školjki i mekušaca koje se javljaju uz našu obalu. Treba samo konstatirati da je morska fauna na ovom području , što zbog same konfiguracije obale i podmorja, a i zbog pretjerane ljudske eksploatacije, prilično osiromašena.